Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Franjo Šeper

Biografija

Franjo Šeper

Osim Josipa Jurja Strossmayera Osijek ima još jednog važnog predstavnika katoličke crkve, čiji je rad priznat i poznat u svijetu. Riječ je o kardinalu Franji Šeperu, dugogodišnjem prefektu vatikanske Kongregacije za nauk vjere.

1978. godina u povijesti će ostati upamćena kao godina triju papa. Nikako nije riječ o papama i antipapama, koji su bili svojevrsni crkveni trend u europskom srednjovjekovlju. Te godine katolička crkva imala je tri poglavara, ali u različitim periodima. U kolovozu je preminuo Papa Pavao VI., a naslijedio ga je Ivan Pavao I., koji će nakon samo 33 dana na čelu crkve iznenada preminuti. Vatikan je uskoro za prvog čovjeka izabrao Karola Wojtylu, prvog katolika iz istočne Europe na čelu crkve. No, danas je manje poznato da je još deset godina ranije jedan svećenik iz istočne Europe postao prefekt vatikanske Kongregacije za nauk vjere. Bio je prva osoba iz istočne Europe na čelu ove vatikanske kongregacije. Njegovo ime je Franjo Šeper, a porijeklom je iz – Osijeka.

Franjo Šeper rođen je u gradu na Dravi 2. listopada 1905. godine, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, samo nekoliko mjeseci nakon smrti velikog Josipa Jurja Strossmayera. Kardinal Šeper potječe iz krojačke obitelji (i otac i majka po zanimanju su bili obrtnici – krojači), a zbog poslovnih obveza preselili su u Zagreb 1910. godine kad je Franjo imao samo pet godina.
U hrvatskoj prijestolnici Šeper je završio osnovnu školu, a 1924. godine je maturirao, te potom krenuo na studije. U jesen 1924. godine nadbiskup Bauer poslao je mladog Šepera zajedno s Alojzijem Stepincem na školovanje u Rim, obojicu kao stipendiste zavoda Germanicuma. Svećenik je postao 26. listopada 1930. godine, a 1934. godine postao je privatni tajnik zagrebačkog nadbiskupa.
Od 1941. do 1945. godine bio je rektor Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. 1954. godine postao je zagrebački nadbiskup koadjutor, a 5. ožujka 1960. imenovan je zagrebačkim nadbiskupom. Papa Pavao VI. imenovao ga je kardinalom 22. veljače 1965. godine. U svojem je svećeničkom radu uvijek propovijedao i zagovarao slobodu vjere, što je bilo od posebnog značaja, ali i iznimne težine u vrijeme u kojem je djelovao. Naime, veći dio Šeperovog rada vezan je uz razdoblje komunizma, kad se u Jugoslaviji nije blagonaklono gledalo na crkvu, ni ništa drugo povezano s ovom institucijom.

Na čelo kongregacije za nauk vjere Šeper će doći 8. siječnja 1968. godine i tamo ostati gotovo do same smrti. Kao prefekt je djelovao objavom utjecajnih vatikanskih dokumenata – Mysterium Ecclesiae; Persona Humana (o seksualnoj etici i pobačaju); Inter Insigniores (zabrana zaređivanja žena). Zapisao je i crkvene stavove o pitanjima eutanazije.

Sudjelovao je i u trima konklavama, odnosno izborima novih papa – 1958. godine kad je izabran Ivan XXIII., te tijekom dvaju izbora u 1978. godini (Ivan Pavao I. i Ivan Pavao II.). Papa Ivan Pavao II. tijekom svojeg pastoralnog posjeta Osijeku u lipnju 2003. godine zastao je pored župne crkve svetih Petra i Pavla, te se poklonio upravo u čast kardinala Šepera.

S čela Kongregacije za nauk vjere odstupio je 25. studenog 1981. godine, a 30. prosinca iste godine je preminuo u Rimu.

CV

Ime:Franjo Šeper
Godina rođenja:2.X.1905.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:30.XII.1981.
Rim, Italija
Područje:Religija i filozofija

Ključne godine:


1905.rođen u Osijeku
1910.s obitelji seli u Zagreb
1924.maturirao u Zagrebu
1924.započinje teološko školovanje u Rimu
1930.postaje svećenik
1934.izbor za privatnog tajnika zagrebačkog nadbiskupa
1941.rektor Bogoslovnog fakulteta
1954.postaje zagrebački nadbiskup koadjutor
1958.sudjeluje u konklavi – izboru Pape Ivana XXIII.
1960.izabran za zagrebačkog nadbiskupa
1965.postaje kardinal
1968.izabran za prefekta Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu
1978.sudjeluje u izboru Pape Ivana Pavla I. i Pape Ivana Pavla II.
1981.odstupio s dužnosti prefekta
1981.preminuo u Rimu