Hugo Conrad von Hötzendorf

Hugo Conrad von Hötzendorf, uz mlađeg Adolfa Waldingera, smatra se najznačajnijim osječkim slikarem 19. stoljeća. Njegov otac, Franjo Conrad von Hötzendorf, u Osijek je došao iz Brna (Češka) da bi 1826. godine, odlukom Namjesničkog vijeća u Zagrebu i osječkog magistrata, postao učiteljem i ravnateljem tada već ugledne osječke Gradske risarske škole. Zajedno s bratom Ottom, Hugo Hötzendorf je od 1827. do 1835. godine učiteljevao u školi u vojvođanskom gradiću Ruma, nedaleko od Novog Sada.

Nakon što se 1835. godine nakratko vratio u Osijek, Hugo sljedeće, 1836. godine odlazi na studije u Beč. Tamo se formirao pod utjecajem bečkog "zavičajnog pejzaža" te razvio slikarstvo idiličnih krajeva, uključujući i figuralnu štafelažu.
Vratio se u Osijek najvjerojatnije krajem 1840. godine i to zbog očeve bolesti. Nakon što mu je u siječnju 1841. godine otac preminuo, Hugo Conrad von Hötzendorf naslijedio je oca u vođenju Gradske risarske škole. Školu je vodio sve do svoje smrti 28. veljače 1869. godine. Za učiteljevanja Huge Hötzendorfa škola je dosegla visoku stručnu razinu, ponajprije zato što je on sam posjedovao svojstva vrsnog pedagoga, a pri tome je bio i istaknuti slikar. U njegovo vrijeme kroz školu su prošli mnogi učenici među kojima su bili i Iso Kršnjavi te Adolf Waldinger.

Uz vođenje škole, održavao je i svoj privatnu slikarski atelje. Slikao je akvarele, crteže pastira, seljaka, vojnika, životinja... Smatra se jednim od najznačajnijih osječkih slikara pejzažista. U red takvih pejsaža ubrajamo napose slike Korođvar, Krajolik, Krajolik u sutonu. Iz njegove ostavštine doprlo je do nas tridesetak uljanih slika, akvarela i sedamdesetak crteža, pretežno olovkom. Zasebnu grupu tvore 42 crteža olovkom izlagao je 1864. godine na Velikoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu, koji prikazuju stare gradine i razvaline u Slavoniji, te motive iz slavonskih šuma. Od akvarela treba istaknuti onaj s motivom Aljmaša s pogledom na razlivene dunavske vode i akvarele na temu mjesečine. Bio je u svojoj biti romantičar kod kojeg su se izmjenjivala idilična raspoloženja s depresivnima.

Grad Osijek odužio se Hugu Conradu von Hötzendorfu nazvavši jednu od ulica njegovim imenom i postavivši njegovu bistu koju je izradio kipar Vanja Radauš.

Ključne godine: