Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Josip Zorman

Biografija

Josip Zorman

Kada je u jesen 1933. godine, tridesetak godina nakon smrti, u Osijeku održavana izložba Adolfa Waldingera, jednog od najvećih crtača hrvatskog slikarstva, Josip Zorman je zapisao: "I kao što su se djela razmilila Bog zna kuda i po kakvim tamnim kutovima – tako su i imena nekako u tami".

Tim je riječima Zorman želio upozoriti na nužnost prikupljanja Waldingerovih radova dok odmak od vremena stvaralašta nekog umjetnika ne bude još veći. Bile su to gotovo proročanske riječi jer je sličnu sudbinu kasnije doživio i sam Zorman kao i većina slavonskih i osječkih umjetnika 20. stoljeća.
"Danas, nakon što je proteklo trideset godina od Zormanove smrti, istraživanje, pokušaj rekonstrukcije, sveobuhvatnije analize i valorizacije cjelokupnog slikarevog opusa, delikatan je zadatak" – zapisala je sredinom 80-ih godina 20. stoljeća Jelica Ambruš priređujući u biblioteci osječke Galerije likovnih umjetnosti "Male monografije", ediciju o Josipu Zormanu. Povijest se, nažalost, ponovila.

Josip Zorman rođen je 1902. godine u Velikoj Kopanici. Školovao se u Vukovaru i Osijeku u tadašnjoj Realnoj gimnaziji, da bi 1917. upisao osječku Trgovačku akademiju u namjeri da nastavi očevu trgovačku tradiciju. Želje obitelji bile su jedno, a poticajna likovna atmosfera kakva je vladala u Osijeku početkom 20-ih godina prošloga stoljeća, bile su nešto posve drugo. Mladi Josip Zorman, nakon dvogodišnjeg studiranja na Trgovačkoj akademiji, 1920. godine upisuje Umjetničku akademiju u Zagrebu. Nakon diplomiranja, 1925. godine odlazi na usavršavanje u Pariz. Tijekom dvogodišnjeg boravka sudjelovao je na nekoliko tamošnjih izložbi, a u Osijek se vraća zbog iznenadne smrti njegova brata.
U Osijeku ostaje do 1937. godine i to je razdoblje uspješnog umjetničkog djelovanja i rada na organiziranju likovnog života u Osijeku. Sudjeluje na izložbama osječkih slikara, član je Društva za promicanje znanosti i umjetnosti, organizira i vodi likovni tečaj u svojoj kući u Radićevoj ulici. Između ostalog, Zorman u to vrijeme radi fresku u unutrašnjosti Kapucinske crkve, koja prikazuje scenu iz života sv. Franje Asiškog, a u pravoslavnoj crkci u Mirkovcima naslikao je ikonostas. U osječkom periodu nastala su brojna i značajna djela različite tematike od portreta, pejzaža i veduta, do mrtvih priroda, a često slika i brojne motive iz Osijeka i okolice.
Zorman se 1937. godine preselio u Zagreb. Nakon Drugog svjetskog rata više se posvećuje pedagoškom radu i likovnom odgoju amatera, a redovno sudjeluje na izložbama ULUH-a (Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske). Početkom šezdesetih godina teško je obolio, a preminuo je 1963. godine. Posljednje godine je živio izrazito samotnim životom, a osobito su potresne činjenice oko njegove smrti. Naime, umro je u jednom dvorištu u ulici gdje je stanovao, a pronađen je tek dva nakon što je nastupila smrt.

CV

Ime:Josip Zorman
Godina rođenja:26.II.1902.
Velika Kopanica, Hrvatska
Godina smrti:2.VI.1963.
Zagreb, Hrvatska
Područje:Kultura i umjetnost

Ključne godine:


1902.rođen u Velikoj Kopanici
1917.maturira na osječkoj Realnoj gimnaziji i upisuje Trgovačku akademiju
1920.u Zagrenbu upisuje Umjetničku akademiju
1925.nakon diplomiranja odlazi u Pariz
1927.vraća se u Osijek i intenzivno uključuje u likovni život
1937.seli u Zagreb
1963.umire u Zagrebu