Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Franjo Ksaver Kuhač

Biografija

Franjo Ksaver Kuhač

Etnomuzikolog i glazbeni povjesničar, Franjo Kuhač, proputovao je sve južnoslavenske zemlje (od Bugarske do Gradišća, od Slovenije do Makedonije) zapisujući narodne pjesme i proučavajući narodna glazbala. Pozornost europske stručne javnosti je izazvao otkrićem hrvatskih napjeva u dijelima Haydna i Beethovena.

Franjo Ksaver Kuhač, etnomuzikolog i glazbeni povjesničar, za glazbu se počeo zanimati još kao osječki gimazijalac dolazeći kod Paje Kolarića proučavajući tamburu i skladanje pjesama. Noseći od Kolarića klicu ljubavi prema narodnom glazbenom blagu i glazbalima, Franjo Kuhač je otišao studirati glazbu u Peštu, a glazbeno znanje proširivao je u Leipzigu, Beču i Weimaru gdje je jedno vrijeme bio i učenik Franza Liszta.

Nakon povratka u Osijek 1858. godine posvetio se glazbenom, a naročito melografskom radu. Djelovao je kao klavirski pedagog i zborovođa. Kuhač je punih 12 godina putovao po Hrvatskoj, ali i drugim južnoslavenskim krajevima od Slovenije do Bugarske i od Gradišća do Makedonije, sabirući i zapisujući narodne pjesme i proučavajući narodna glazbala. Za to vrijeme skupio je Kuhač oko 5.000 narodnih melodija, te je 1.600 napjeva objavio u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti "Južnoslavenske narodne popjevke". Ova Kuhačeva zbirka narodnih pjesama i popjevaka nezaobilazno i klasično je djelo naše glazbene literature.

Značajno Kuhačevo djelo je i "Prva hrvatska komparativna muzikologija" u kojoj uspoređuje osobine hrvatske pučke glazbe s osobinama pučke glazbe Mađara, Talijana i Nijemaca kao i bliskih susjeda. Osim toga, Kuhač je i pisac knjige "Ilirski glazbenici" koju je 1893. godine izdala Matica hrvatska, a to je djelo dragocjen dokument o preporodnim skladateljima. Napisao je i knjigu "Uputa u glasoviranje" što je prva hrvatska škola za klavir namijenjena djeci i odraslima. Sadrži poglavlja teorije, skladbe i narodne melodije iz svih krajeva Hrvatske te djela hrvatskih skladatelja (I. pl. Zajc, V. Lisinski, S. Albini, F. Kuhač, F. Livadić, N. pl. Faller i dr.).

Zapaženo je i djelo "Pjevanka", a sastoji se od metodičkog uvoda u kojem Kuhač iznosi kratke upute zašto i kako učiti djecu pjevanju u nižim razredima osnovne škole. Drugi dio sadrži 100 dječjih pjesama, narodnih napjeva, koje je izabrao Kuhač.

Svojim je sustavnim istraživanjima i prikupljanjem folklorne građe na području Hrvatske i njezinih susjednih zemalja postavio temelje na kojima su se razvijale hrvatska muzikologija i etnomuzikologija. K tome, okušao se i kao skladatelj kraćih klavirskih i vokalnih djela. Pozornost europske stručne javnosti je izazvao otkrićem hrvatskih napjeva u dijelima Haydna i Beethovena.

Primjeri tema u Haydnovim djelima koje se temelje na hrvatskim narodnim napjevima: Tema finala Haydnove 104. simfonije ("Londonske") navodno je skladana na temelju hrvatske narodne pjesme "Oj, Jelena, Jelena, jabuka zelena". Finale 103. simfonije počinje temom za koju se tvrdi da se temelji na hrvatskoj narodnoj pjesmi "Divojčica potok gazi".

Melodiju, koja je danas poznata kao njemačka nacionalna himna, napisao je Haydn. Kuhač je tu melodiju pronašao i zapisao kao vrlo stari napjev "Stal se jesem rano jutro malo pred zoru" podrijetlom iz Marije Bistrice, Sv. Ivana Zeline, Međimurja i Gradišća. Zbog takvih zaključaka, Kuhač je jedva izbjegao zatvor. Naime, izvjesna Francuskinja M. Brenet je optužila Kuhača za poticanje političkog "partikularizma" i hrvatskog "separatizma". Zbog toga je Kuhača nazvala "folkloristom".

Ipak, Hrvati, ali i drugi južnoslavenski narodi, Kuhačev rad ocijenili su izuzetno korisnim. Tako je Kuhačeva rodna kuća u Osijek označena spomen-pločom, a glavna i najveća ulica u povijesnoj osječkoj jezgri Tvrđi nazvana je njegovim imenom. K tome, glazbena škola u njegovu rodnom gradu, također ponosno nosi njegovo ime.

Posebnu zanimljivost predstavlja činjenica da ga je Srpska akademija nauka i umetnosti 1892. godine proglasila svojim počasnim članom. Iste godine, ali dva mjeseca kasnije, uglednu titulu počasnog člana SANU-a, dobio je i Josip Juraj Strossmayer. U povodu 150. obljetnice rođenja Franje Ksavera Kuhača, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (sada Hrvatska akademija), organizirala je 1984. godine i znanstveni skup.

CV

Ime:Franjo Ksaver Kuhač
Godina rođenja:20.XI.1843.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:18.VI.1911.
Zagreb, Hrvatska
Područje:Kultura i umjetnost

Ključne godine:


1834.rođen u Osijeku
1857.diplomirao u Pešti
1858.vraća se u Osijek
1860.odlazi na 12-godišnje istraživanje po južnoslavenskim krajevima
1872.objavljuje zbirku "Južnoslavenske narodne popjevke"
1911.umire u Zagrebu