Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Julije Knifer

Biografija

Julije Knifer

Kad rijeka prijeđe u nizinski dio toka, slabi dubinska, a pojačava se bočna erozija. Na taj način dolazi do vijuganja rijeke. U zemljopisu ovaj pojam ima svoj naziv – meandar. A upravo su meandri obilježili život i stvaralaštvo jednog slavnog Osječanina. Julija Knifera.

„Nešto sam što nisam. I zato sam sada to što jesam. A nisam ništa.“ Ove rečenice inspirirane meandrom zapisao je Knifer u jednom od svojih dnevnika. Kao i njegovo slikarstvo, koje se može nazvati i anti-slikarstvom, proza mu je također razlomljena. Rečenice ne slijede logiku i sintaksu, a u prvom je planu postizanje oblika meandra.

Knifer je rođen 1924. godine u Osijeku, gdje je završio osnovnu školu i stekao srednjoškolsko obrazovanje.

Svoje školovanje nastavio je u Zagrebu – diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti. Prije samog upisivanja fakulteta, u trenutku kad je definitivno odlučio život posvetiti umjetnosti, Knifer je pristupio zanimljivom projektu. Autoportretima. U periodu između 1949. i 1952. godine svakodnevno sjeda pred ogledalo i u ritualnom ponavljanju iscrtava svoj lik. Autor je u procesu stvaralađtva shvatio jednu važnu činjenicu – njegovi crteži nisu autoportreti, nego beskonačan niz istih ritmičkih pomaka. Već je ovdje zamjetna ideja anti-slike i „eskalacija jednoličnosti i monotonije“ – ovim riječima Knifer će dosta kasnije opisati svoje meandre.

Meandar se u njegovim djelima vidljivo pojavljuje 1960. godine i od tada do svoje smrti, Julije Knifer slikao je jednu te istu, alu uvijek različitu sliku. Svoja djela nazivao je anti-slikama, a oblikovna sredstva reducirao je u najvećoj mogućoj mjeri. Ostao je samo krivudavi oblik meandra u rukavcima svakodnevice, slikan u crno-bijeloj nijansi života.

Kako nastaju njegovi prvi meandri, Knifer otkriva i čudesni svijet ozbiljne glazbe. Schönberg, Stockhausen, John Cage, a prije svih – Stravinski polako utječu na rad velikog umjetnika. Zajedno s prijateljima osniva umjetničku grupu Gorgona. Bez unaprijed zacrtanog ni strogog programa, mladi kreativci nastoje naći nove izražajne mogućnosti. Slikarstvo i skulpturu proširuju novim medijima, onim što će kasnije postati poznato kao – konceptualna umjetnost.

Mogućnosti meandra Knifer istražuje tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, dok početkom sedamdesetih slika meandre divovskih formata na fasadama zgrada i zidovima interijera.

Poput Crnog kvadrata na bijeloj podlozi Kazimira Maljeviča i Kniferovi meandri odražavaju kontraste i stvaraju gustoću beznađa, koju su kritičari tako često nalazili u njegovim djelima. Ali i u dnevnicima. Ovaj umjetnik na stranicama bilježnica ispisuje tekstove raznobojnim olovkama i pritom pazi da se fragmenti teksta sabiju u pravilne blokove. Meandre.

Beckettovi antijunaci iz teatra apsurda i rečenice koje izgovaraju – jedino s njima mogu se usporediti Kniferovi ispisani monolozi.

Od 1976. godine Knifer pretežno stvara u Tuebingenu, a 1987. godine odlazi u Francusku. Početkom novog milenija, 2001. godine Kniferova djela predstavljaju Hrvatsku na venecijanskom Bijenalu. Iste godine veliki umjetnik dobiva i najveće priznanje u svojem rodnom gradu. Postao je počasnim građaninom Osijeka.

Knifer umire krajem 2004. godine u Parizu. Meandri života ovog su anti-slikara, anti-pisca i općenito, anti-umjetnika, od Osijeka, preko Zagreba i drugih gradova doveli u najumjetničkiji grad na svijetu. U francuskoj metropoli Knifer završava svoju životnu priču. I započinje neki novi meandar. Meandar s manje apsurda.

CV

Ime:Julije Knifer
Godina rođenja:23.IV.1924.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:7.XII.2004.
Pariz, Francuska
Područje:Kultura i umjetnost