Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Mijo Kišpatić

Biografija

Mijo Kišpatić

„....izlaze decenijama njegova djela, raširila se po cijelom svijetu, svi ih čitaju. A nitko se ne obazire na njihova autora. Mijo Kišpatić kao da je pseudonim! Padala su odlikovanja, a njega se nitko nije sjetio. Nitko ga se nije sjetio, jer je on tako htio....“

Ovako skromnog i samozatajnog pamti hrvatska akademska zajednica Miju Kišpatića - poznatog hrvatskog mineraloga, istraživača, sveučilišnog profesora, člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i prvog hrvatskog doktora iz područja prirodnih znanosti.

Mijo Kišpatić rođen je 22. rujna 1851, u Osijeku. U svom je gradu završio osnovnu i srednju školu, a zatim u Beču studij prirodopisa, matematike i fizike. U 22. godini vraća se u svoj Osijek i počinje raditi kao mladi učitelj, kasnije profesor u osječkoj realnoj gimnaziji.

Na tadašnjem zagrebačkom Sveučilištu Franje Josipa I, Kišpatić je 07. svibnja 1881. obranio prirodoslovni doktorat i tako kao prvi stekao zvanje doktora prirodnih znanosti u Hrvatskoj. Kišpatićeva disertacija, rađena pod mentorstvom slavonog geologa Tschermaka, smatra se u svijetu pionirskim djelom literature o znanstvenoj klasifikaciji stjena na osnovi kemijskog proučavanja.

Dvije godine poslije izabran je Kišpatić za dopisnog člana JAZU, a 1893. postaje njezin redovan član. Slijedeće godine imenovan je ravnateljem Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja. U svojem radu u Mineraloško geološkom muzeju surađivao je s Dragutinom Gorjanovićem – Krambergerom, istraživačem nalazišta Krapinskog pračovjeka te s Gjurom Pilarom vodećim hrvatskim geologom tog vremena, također bivšim osječkim profesorom.

Kišpatić je uveo i novi način pribavljanja uzoraka minerala te na taj način osigurao više stotina znanstveno izuzetno važnih uzoraka s najpoznatijih svjetskih nalazišta. Također je sam, tijekom svojih terenskih istraživanja, sakupio i obradio bogatu mineralošku i petrografsku građu. Ovi znanstveno obrađeni uzorci predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, što ih čini višestruko vrijednima.

Kišpatić je 1872. u vrijeme jedne od najžešćih erupcija, posjetio Vezuv. O tome je kasnije objavio vrlo živopisan putopis. Tako se svrstao među najznačajnije popularizatore znanosti svog vremena. Naslovi njegovih knjiga kao Slike iz rudarstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, kao i udžbenik iz mineralogije i seizmografije govore kako se Kišpatić uspješno bavio ne samo geologijom već i zoologijom, botanikom, pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija.

Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatić je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Umro je 1926 u Zagrebu.

CV

Ime:Mijo Kišpatić
Godina rođenja:22.IX.1851.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:17.V.1926.
Zagreb, Hrvatska
Područje:Znanost i obrazovanje