Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Ivan Rein

Biografija

Ivan Rein

Ivan Rein rođen je u Osijeku 9. rujna 1905. godine kao drugo dijete u obitelji dr. Mavre i Olge (rođene Hönigsberg). Otac mu je bio ugledni osječki odvjetnik i sudac, školovan u Beču, dok je majka, porijeklom iz Zagreba, poticala iz obitelji vlasnika Tvornice kože i čuvene kavane "Zagreb".

Reinovi su Osijeku stanovali najprije na tadašnjem Žitnom trgu (danas Gajev trg), a potom u Teretnoj (danas ulici K.A.Stepinca na kućnom broju 15). Od rane mladosti Rein je učio jezike, poznavao književnost, filozofiju, likovnu umjetnost i muziku. Osijek je u tom periodu, na početku XX. stoljeća bio značajno kulturno i likovno središte pa su tako među Reinovim gimnazijskim profesorima bili i slikari koji su podržavali mlade talente. Reinova majka se naročito zalagala za kuturnu naobrazbu svoje djece, pa je Rein kao gimnazijalac već učio slikarstvo u privatnoj školi Josipa Leovića, osječkog slikara s kojim 1923. u županijskoj dvorani izlaze po prvi puta svoje đačke radove. Taj rani uspeh i podrška sredine utječu na njegov izbor profesije. Kao zanimljivost valja istaknuti da je u školskoj klupi osječke Realne gimnazije sjedio zajedno s Oskarom Nemonom, kasnije poznatim engleskim i svjetskim kiparom.

Iako 1924. odlazi u Beč gdje upisuje arhitekturu, kao "praktičniji" izbor, upoznavanje s bečkim umjetnickim zbirkama i posjete izložbama, ubrzo mijenjaju tu odluku. Uz podršku roditelja, on napusta studij i Beč, te se 1925. vraća obitelji, koja se u međuvremenu preselila u Zagreb, i upisuje tamo Umjetničku akademiju u klasi čuvenog hrvatskog slikara Vladimira Becića. Po završetku akademije, Rein osjeća potrebu za daljim usavršavanjem i 1929. odlazi za Pariz i naseljava se u Latinskoj četvrti, a imajući odlično znanje stranih jezika - naročito francuskog, brzo se uključuje u umjetnički zivot. Godine1933. ima prvu samostalnu izložbu u Parizu, a slijedeće godine šalje radove u Zagreb i sudjeluje na prvoj godišnjoj izložbi hrvatskih umjetnika. Ipak ta dualnost nije dugo potrajala i Rein, koji sve rjeđe boravi u Zagrebu, postaje u toku narednog perioda sve više pariškim umjetnikom. Stil mu postaje osobniji i intimniji, koristi sve više olovku i akvarel, potez kistom mu je brz i spontan a izraz ekspresivan. Teme postaju urbane i uključuju erotske scene, svakodnevnicu periferije grada, specifičnu parišku atmosferu. Formati su manji, ali estetski nivo daleko snažniji. Tu spadaju "Žena pri toaleti," "Crveni zid," "Periferija Pariza," "Pralja na Seini," "Zid," "Ljubavnica".

No, povijesna zbivanja i promjene koje se događaju, nisu ga zaobišla: Španjolski građanski rat duboko je potresao i uznemirio Reina kao i mnoge druge umjetnike, uključujući i slavnog Picassa koji 1937. slika svoju čuvenu "Guernicu" kao odgovor uništenju i smrti nevinih. Kao i oni, i Rein se pridružuje međunarodnom antiratnom pokretu koji se suprotstavio nadirućem fašizmu. Patnje nevinih ljudi, stradanje i smrt postaju skoro opsesivna tema. Tako Rein olovkom, tušem i kistom stvara "Izbjeglice," "Strijeljanje u Španjolskoj," "Žena probodena bajonetom," "Na barikadama... Vrijedna je i studija za portret legendarne Dolores Ibaruri La Pasionarie. U to vrijeme Rein se vec druži i s beogradskim slikarima i upoznaje Ljubicu Sokić, koja će mu postati doživotni prijatelj i sa kojom počinje 1938. razmjenu pisama koja će trajati sve do Reinovog bijega iz već okupiranog Zagreba, 1941. godine.

Godine 1937. Rein je sudjelovao na velikoj izložbi jugoslavenskih umjetnika u Parizu na kojoj izlaže devet radova, a 1939. Rein sudjeluje na izložbi jugoslavenskih slikara i kipara priređenoj u Galeriji Bernheim Jeune u Parizu. U to vrijeme Rein, pod utjecajem ratnih zbivanja u Evropi, osjeća nadolazeću kataklizmu. Nakon nacističke okupacije Francuske Rein se vraća u Zagreb gdje sudjeluje u izložbama sve do fašističke okupacije Hrvatske i Jugoslavije 1941. godine. Zbog učestalih progona Židova, Rein odlazi u Gorski kotar, ali ubrzo završava u židovskom sabirnom logoru u Kraljevici gdje je slikar interniran 1942. godine. Preživjeli logoraši se sjećaju Reina kao neumornog umjetnika koji je podučavao djecu i prijatelje crtanju i slikanju. U drugoj polovini srpnja 1943. talijanski fašisti su prebacili cjeli logor iz Kraljevice na otok Rab. Nakon kapitulacije Italije i oslobođnja logora Rein se priključje partizanima. Vec krajem 1943. godine teško je ranjen, uhvaen od ustaša i nakon neuspješne operacije i mučenja umire u bolnici u Sisku. Iste godine stradali su i njegovi roditelji u ustaškim logorima u Staroj Gradiški i Jasenovcu. Sestra Renata je jedina koja je preživjela rat i donedavno živjela u Kanadi. Ivan Rein, preminuo je 12. prosinca 1943. godine u Sisku.

Ime i umjetnost Ivana Reina su danas poznati prevenstveno zahvaljujuci nastojanjima slikarice Ljubice Sokić i gospođe mr. Jelice Ambruš, kustosa osječke Galerije likovnih umjetnosti. Ranih 1950-tih Ljubica Sokić uspjela je dopremiti Reinove radove iz Pariza, gdje su ostali sačuvani kod prijatelja Foineta. Tako je spašeno oko 900 radova od skoro dvije tisuće koje je stvorio u Parizu. Preostali radovi, ostavljeni u njegovom ateljeu i u roditeljskoj kući u Zagrebu, nestali su, kao i sam umjetnik u vihoru rata. No, tek ranih 80-tih godina prošlog stoljeća, gospođa Jelica Ambruš, uspjeva ih reanimirati, i nakon detaljnog istraživanja, kroz izložbe i monografiju posvećenu Reinu, omogućiti široj publici upoznavanje s tim značajnim, do tada skoro potpuno zaboravljenim osječkim umjetnikom.

CV

Ime:Ivan Rein
Godina rođenja:9.IX.1905.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:12.XII.1943.
Sisak, Hrvatska
Područje:Kultura i umjetnost

Ključne godine:


1905.rođen u Osijeku
1923.kao gimnazijalac izlaže prve radove
1924.odlazi u Beč i upisuje arhitekturu
1925.upisuje umjetničku akademiju Zagrebu
1929.odlazi u Pariz
1933.prva samostalna izložba u Parizu
1937.sudjeluje na velikoj izložbi jugoslavenskih umjetnika u Parizu
1940.vraća se u Zagreb
1942.interniran u sabirni logor u Kraljevici
1943.prebačen u koncentracioni logor na Rabu
1943.umire u Sisku od posljedica ranjavanja