Danica Pinterović

Tijekom svog dugog i plodnog života dr. Danica Pinterović ostvarila je značajne rezultate na brojnim područjima pedagoškog, znanstvenog, muzeološkog i istraživačkog rada, ostavivši iza sebe ne samo golem opus znanstvenih djela i rasprava i mnogobrojne arheološke nalaze, brojne muzejske zbirke i dokumentacije, nove spoznaje, nego i brojne prijatelje i suradnike širom svijeta

Rođena je 17. veljače 1897. godine u istaknutoj osječkoj obitelji dr. Ante Pinterovića, uglednog odvjetnika i osječkog gradskog načelnika.

Odabrala je poziv nastavnika povijesti i zemljopisa, za što je stjecala obrazovanje u Zagrebu i Beču od 1915. do 1919. godine. Po završetku studija radi na Kraljevskoj realnoj gimnaziji, najprije kao namjesna učiteljica, a zatim kao profesorica sve do 20. rujna 1943. Bavi se tada i psihologijom: objavila je manje rasprave psihološkog i povijesnog sadržaja u Glasniku jugoslavenskog profesorskog društva, Mladosti i Naprijedu. Istovremeno radi na doktorskoj tezi – Teodora , bizantska carica, koju je obranila na Univerzitetu u Beogradu 28. listopada 1933.

Svjestan njezinih iznimnih sposobnosti, pozvao ju je tadašnji ravnatelj Muzeja u Osijeku dr. Josip Bösendorfer, te radi u Muzeju kao knjižničarka, zatim kao kustosica Arheološkog odjela i Odjela umjetničkog obrta. Nakon umirovljenja dr. Bösendorfera 1949. postaje ravnateljicom Muzeja. Na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1961. godine.

U poslijeratno doba, kada je trebalo evidentirati i sakupljati spomenike kulture na terenu, dr. Pinterović, kao članica Komisije za čuvanje spomenika kulture, obilazi Osijek i Slavoniju, prikupljajući kulturno-povijesni materijal po slavonskim dvorcima, pohranjujući ga u Muzej.

Nekoliko godina bila je počasni konzervator za grad i kotar Osijek te izradila dva prijedloga Pravila za zaštitu i čuvanje spomenika kulture na području Osijeka.

Njezin interes i znanstveni rad sve se više okreće problematici antičke Panonije, posebno Murse, kojima se posvetila do kraja života. Dala je značajnu osnovu za daljnja istraživanja Murse u svom Prilogu topografiji Murse u Osječkom zborniku 6/1956, kao i obradom i publiciranjem raznovrsnog materijala. Osim toga, vodi i sudjeluje na brojnim terenskim istraživanjima na području Osijeka i šire.

Kao voditeljica rada na istraživanju našega sektora Limesa, u okviru Međuakademijskog programa, obišla je i proučavala mnoga mjesta na Limesu od Batine na sjeveru do Iloka na jugu. Rezultate istraživanja objavila je u Osječkom zborniku 12/1968. i Archaeologia Iugoslavica IX/1968. Međuakademijski odbor zadužio ju je za izradu Tabulae Imperii Romani i obradu rimskih natpisa s našega područja.

Dr. Danica Pinterović često sudjeluje s referatima na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima, arheološkim i muzeološkim. Aktivna je članica Saveza arheološkog društava Jugoslavije, jedna od osnivača Podružnice Muzejskog društva Hrvatske za Slavoniju, koje je bira, kao i niz drugih društava, za svoga počasnog člana.

Godine 1974. prelazi u Centar za znanstveni rad JAZU Osijek, gdje, kao vanjski suradnik , i dalje radi na istraživanju Murse, priprema za tisak svoje životno djelo Mursa i njeno područje u antičko doba (objavljeno 1978.).

Za svoj dugogodišnji stručni i znanstveni rad nagrađivana je: Ordenom rada, Nagradom grada Osijeka, Nagradom Božidar Maslarić, Republičkom nagradom Vladimir Nazor, Pečatom grada Osijeka.

Ključne godine: