Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Janus Pannonius

Biografija

Janus Pannonius

Stoljećima se smatralo da je Janus Pannonius (ili Ivan Česmički, u pohrvaćenoj verziji njegovog imena), jedan od prvih europskih pjesnika elegija i epigrama, rođen u mjestu Česmica nedaleko Čazme. Novije teorije govore pak o Pannoniusovom rođenju u selu Kešinci, smještenom u blizini Đakova. No, najvjerojatnija je ipak teorija da je rođen u selu Kestinci, blizu Aljmaša, odnosno nadomak Osijeka. Kestinci su u međuvremenu izbrisani s lica zemlje u povijesnim vihorima, no ostala su Pannoniusova djela u kojima sam govori da je rođen „tamo gdje Drava predaje Dunavu ime i vodu“, odnosno negdje u Osječkom polju.

Janus Pannonius rođen je 29. kolovoza 1434. godine, najvjerojatnije u selu Kestinci, nedaleko Osijeka, na ušću Drave u Dunav. Pogreškom je njegovo ime kroatizirano u Ivan Česmički, no pod njime se krije jedna sasvim druga osoba – srijemski, vespremski i bečki biskup. Osim pod ova dva imena, pojavljuje se i kao Jan Panonac, Jan Panonije i Janus Vitez Pannonius.
Još 1440. godine, kad je imao samo šest godina, Pannoniusu je preminuo otac, pa se za njegov odgoj počeo brinuti rođak Ivan Vitez od Sredne (najvjerojatnije njegov ujak, odnosno majčin brat). Kao trinaestogodišnjaka (1447.) rođak Ivan Vitez šalje Janusa na školovanje u Italiju. U početku je studirao kod Guarinusa Veronesisa (Guarina Veronesea) u Ferrari – učio je latinski i grčki jezik, te književnost pisanu na klasičnim jezicima. Četiri je godine studirao u Padovi, gdje je stekao doktorat iz kanonskog prava. U vrijeme jedanaest godina provedenih na studiju u Italiji, Pannonius je stekao slavu kao pjesnik, koji se povezao s uglednim talijanskim humanistima.

1458. godine napušta Italiju, te dolazi u Ugarsku kako bi obnašao razne crkvene dužnosti. Već kao 26-godišnji mladić, 1459. godine Janus Pannonius postaje biskup mađarskog grada Pečuha. Po želji kralja Matijaša Korvina, priključio se nizu uglednih dvorjana u Budimu, te je u svojoj biskupiji malo boravio.
Po kraljevoj želji Pannonius je vodio izaslanstvo u Rim, kako bi se poklonili papi Pavlu II., te od njega zatražili pomoć u ratu protiv Osmanlija. U Italiji je obnovio stara poznanstva i nabavio je važne latinske i grčke tekstove, ali je i pozvao talijanske znanstvenike da dođu u Pečuh i stvore temelje za stvaranje prvog gradskog sveučilišta.

Panonnius je 1469. i 1470. godine stupio na dužnost bana Slavonije, uz bok bana Ivana Thuza. Obojica su ubrzo smijenjeni.
1471. godine pridružio se grupi hrvatskih i mađarskih plemića (zajedno s rođakom Ivanom Vitezom od Sredne), koji su pripremali urotu protiv kraljeve neutažive želje za bezgraničnom vlašću. Poveli su oružanu pobunu, a prijestolje ponudili poljskom princu Kazimiru Jageloviću. Pobuna nije uspjela, a urotnici su morali pobjeći. 15. ožujka 1471. odlazi iz Pečuha i ponovno kreće prema Italiji, u koju nikada neće stići. Privremeno se sklonio u Medvedgradu, kod zagrebačkog biskupa Osvalda Thuza. U Medvedgradu je i preminuo 27. ožujka 1472. Prvo je pokopan u pavlinskoj crkvi u Remetama. 1473. godine tijelo mu je potajno preneseno u Pečuh i skriveno. Kralj matijaš Korvin 1481. godine dolazi u Pečuh, doznaje da je Pannoniusovo tijelo ovdje preneseno, te traži da ga se pokopa prema propisima. 1991. godine pronašli su ostatke koji vjerojatno pripadaju upravo Pannoniusu.

Već se kao mladić Pannonius okušao u pisanju elegija i drugih pjesama, u kojima opisuje stvarne, ali i izmaštane događaje. Pisao je i epigrame, panegirike, zahvalnice, te svadbene pjesme. Bavio se i prevođenjem – s grčkog je na latinski preveo dijelove Homerove „Ilijade“, kao i djela Plutarha, Plotina i Demostena. Očuvana su i njegova pisma prijateljima u Dubrovnik i Trst. Njegov književni rad u potpunosti je na latinskom jeziku, a obuhvaća dulje pjesme pisane heksametrom („Heroica“), elegije u distihu (melankolične i sjetne, prepune antičkih, poglavito mitoloških motiva), te više od četiri stotine epigrama (s temama ljubavi, prijateljima, prepirkama). Dio pjesama inspiriran je i ratovanjem protiv turskih osvajača. Osim pjesništvom, bavio se i astronomijom, te astrologijom. U Italiji se susreo s idejom heliocentrizma, pa je napisao „Orfičku odu Suncu“, gdje kaže da je Sunce gospodar zvijezda. Danas ga se smatra najvećim pjesnikom ranog hrvatskog humanizma.

Veliko priznanje odano mu je i u Pečuhu – njegovo ime nosi sveučilište, te jedna od gimnazija. Od 1972. u ovom mađarskom gradu stoji spomenik s likom Janusa Pannoniusa.

CV

Ime:Janus Pannonius
Godina rođenja:29.VIII.1434.
nedaleko Osijeka, Hrvatska
Godina smrti:27.III.1472.
Medvedgrad, Hrvatska
Područje:Kultura i umjetnost