Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Ljiljana Petnjarić

Biografija

Ljiljana Petnjarić

Osječka atletičarka Ljiljana Petnjarić jedna je od onih Essekerki koja je ime Osijeka i osječkog sporta ponosno i dostojno obilježila na atletskim stazama Europe, Balkana i Jugoslavije, ali je nakon sportskih uspjeha prebrzo zaboravljena iako je bila juniorska prvakinja Europe, trostruka prvakinja Balkana, državna rekorderka na odumrlih 60 metara, a dvije godine je proglašavana i "Sportašicom Slavonije i Baranje"

Nekad su se atletska natjecanja, ne samo u nas, održavala na neusporedivo "sporijoj", šljakastoj podlozi, a rezultatska su se ostvarenja mjerila ručno, i danas itekako korištenom štopericom. U tom kontekstu valja, uvijek, uspoređivati nekad davno postignute rezultate sa suvremenim, na plastičnim podlogama (tartan i sl.) i s elektronskim mjerenjem brzine svakog atletičara i atletičarke. Ipak, zavirite li u "vječne tablice" Hrvatskog atletskog saveza, brzo ćete prepoznati da se, još iz šezdesetih godina 20. stoljeća, jedna trkačica osječke Slavonije i dalje nalazi na popisu onih koje se ne smiju, jer ne mogu, nikad zaboraviti.
Riječ je o Ljiljani Petnjarić, rođenoj 12. rujna 1948. u Bošnjacima, koja je s roditeljima, prosvjetnim radnicima, doselila u Osijek već 1959. i ubrzo se počela baviti atletikom. Trčala je dok je, usporedno, uspješno pohađala Gimnaziju “Sara Bertić” (nekad, u današnjoj Jaegerovoj ulici), te u kratkom vremenskom razdoblju zablistala punim sjajem. Iako joj karijera nije dugo trajala, ostala je zauvijek upisana u našu atletsku povijest. Na spomenutim vječnim listama HAS-a, među onima čija su ostvarenja mjerena ručno (elektronika je, kao tartan, stigla nakon Ljiljine ere), na 100 metara, Ljiljanino je ime odmah iza Jelice Pavličić (11,1) i Varaždinke Marine Flajšman (11,3), a njenih 11,6 iz 1965. treba promatrati kroz prizmu činjenice da je "stotku" istrčala u tom vremenu mnogo prije od Jelice i Marine.
Inače, Pavličić (šest godina mlađa od Ljiljane, tijekom sedamdesetih godina također članica tada jakog AK Slavonija) još nitko nije nadmašio od Hrvatica na 400 metara (51,0 iz Sofije, 1974.), dok je Ljiljana Petnjarić na toj "vječnoj listi" šesta, s 54,6 iz Varšave, 1964. Sjajna osječka atletičarka, inače, na 200 metara najbrže je istrčala za 24,3 sekunde, što sa spomenutih 11,6 i 54,6 tvori njene osobne rekorde.
Mjesto u galeriji neponovljivih, ipak, Ljiljana Petnjarić zaslužila je 1966. godine, kad je, u Odesi, postala juniorska prvakinja Europe! Manje je poznato, a impozantno je za istaknuti, da je u dvije svoje najblistavije atletske godine (kad je '65. i '66 proglašavana i "Sportašicom Slavonije i Baranje") Ljiljana osvajala po tri naslova prvakinje Balkana (100, 400 i 4 x 100 metara), te da se 1967., na Europskom dvoranskom prvenstvu u Pragu za seniorke, na 400 metara okitila - brončanom medaljom! Statističari su zapisali i da je još 1965. ta mlada Osječanka istrčala državni rekord bivše Jugoslavije na odumrlih 60 metara – 7,4 sekunde. Na žalost, ozljede su Ljiljanu, uz odluku da se posveti studiju prava, ubrzale prestanak karijere, pa se udala za beogradskog sprintera Miroslava Hercoga (koji je jednu sezonu, također, nosio dres osječke Slavonije, nap.a.), te rodila Laru i Ernesta. Ljiljana se razvela 1983., a od rujna 2007., poslije 35-godišnjeg rada u JAT-u na pravničkim poslovima, postala je umirovljenica. Osim kao majka, Ljiljana, koja živi u Beogradu, ponosna je dvostruka baka (Lara živi u Kanadi i rodila je dvoje djece!) i često dolazi grad svoje mladosti i atletske slave, gdje joj živi otac Lazar, u Domu umirovljenika u Drinskoj ulici.

CV

Ime:Ljiljana Petnjarić
Godina rođenja:12.IX.1948.
Bošnjaci, Hrvatska
Područje:Sport

Ključne godine:


1948.rođena u Bošnjacima
1959.doselila u Osijek i počela se baviti atletikom
1965. i 1966.proglašena "Sportašicom Slavonije i Baranje"
1966.maturirala u Osijeku
1966.u Odesi postala juniorska prvakinja Europe
1967.na Europskom dvoranskom prvenstvu u Pragu osvojila brončanu medalju