Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Vladimir Prelog

Biografija

Vladimir Prelog

Mada je u Osijeku proveo tek nepune dvije godine, školujući se u ondašnjoj gimnaziji, upravo se grad na Dravi pokazao ključnim za odabir predmeta interesa. On je Vladimir Prelog, Nobelovac i slavni Esseker koji je sebe smatrao građaninom svijeta.

Upravo to što se predstavljao kao građanin svijeta dovoljno govori o njegovoj veličini. Mada ga svojataju svi, od Sarajlija, preko Osječana i Zagrepčana, do Švicaraca, Prelog je odlučio pripadati svijetu. Dakle, svima nama. Malim ljudima koje vesele činjenice da su jednom davno istim ulicama šetali – istinski divovi. Danas, kad stojimo na ramenima tih divova, svijet vidimo iz jedne sasvim druge perspektive.

Upravo je o stojanju na ramenima velikih kemičara Prelog pisao u svojoj kratkoj autobiografiji, pisanoj povodom dodjele Nobelove nagrade 1975. godine. Jedan od tih kemičara-divova je i Leopold Lavoslav Ružička, osječki gimnazijalac i Nobelovac, lice iz Rondela velikana.

Vladimir Prelog rođen je u Sarajevu 1906. godine. Njegov otac Milan bio je povjesničar i sveučilišni profesor. U ovom gradu Prelog počinje pohađati pučku školu, no nakon razvoda roditelja odlazi s ocem u Zagreb. Ovdje će završiti pučku školu i tri razreda realne gimnazije.

Otac mu je zbog posla premješten u Osijek, a Vladimir nastavlja svoje gimnazijsko školovanje u gradu gdje je svoja osnovna znanja još ranije stekao veliki Ružička. Prelog se u gradu na Dravi prvi put susreće s kemijom, znanošću koja će mu odrediti ostatak životnog puta. Zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji Prelog će zavoljeti kemiju, a u Osijeku će nastati i njegov prvi znanstveni istraživački rad. Njegovo je djelo objavljeno u časopisu „Chemiker Zeitung“.

Kratka osječka priča Prelogu predstavlja životnu prekretnicu – njegova sljedeća postaja je češka prijestolnica Prag i studij kemije. Na Tehničkoj visokoj školi diplomirao je 1928. godine, a doktorirao godinu dana kasnije. U Pragu se Prelog usmjerio na istraživanje prirodnih spojeva, područja koje će mu gotovo pola stoljeća kasnije donijeti najveće priznanje.

Već kao 28-godišnjak u Zagrebu preuzima Zavod za organsku kemiju pri Tehničkom fakultetu. Zagrebačkim studentima predaje organsku kemiju, a paralelno organizira istraživački rad čiji rezultati ne prolaze nezapaženo niti na europskoj razini. Surađuje i s tvornicom Kaštel, koja će kasnije prerasti u sadađnjeg giganta – Plivu.

Hrvatsku, nažalost zauvijek, napušta 1941. godine. Odlazi u Zürich, gdje se pridružuje slavnom Essekeru Ružički. Nakon osam godina rada Prelog postaje redovni profesor na Saveznoj tehničkoj školi. Kako njegov mentor Ružička 1957. godine odlazi u mirovinu, Prelog preuzima njegovu funkciju predstojnika Zavoda za organsku kemiju. Svoj doprinos osim u znanstvenom dijelu, daje i u demokratizaciji švicarskog visokog školstva. Od 1966. godine na Zavodu uvodi praksu odabira novog predstojnika svake dvije godine. U mirovinu odlazi 1976. godine, no to ne znači i prestanak njegovog plodnog stvaralaštva.

Fasciniran prostornom građom molekule, za stereokemiju organskih molekula 1975. godine dobiva Nobelovu nagradu. Oblici tetraedra unutar molekule toliko su ga zadivili da je od švicarskog umjetnika Hansa Ernija naručio crtež koji će simbolizirati kemijske spojeve.

Počasni doktor brojnih europskih sveučilišta svoju je životnu priču završio 1998. godine u Švicarskoj. Tri godine kasnije urna s njegovim pepelom položena je na zagrebačkom Mirogoj, u grobnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Devet godina nakon smrti Prelog dobiva zasluženo priznanje i u Osijeku. Bista na Rondelu velikana svakodnevno podsjeća da je među nama jednom živio istinski div, na čijim ramenima stoje mnogi današnji znanstvenici.

CV

Ime:Vladimir Prelog
Godina rođenja:23.VII.1906.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Godina smrti:7.I.1998.
Zürich, Švicarska
Područje:Znanost i obrazovanje