Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Ćiro Truhelka

Biografija

Ćiro Truhelka

Malobrojni znanstvenici mogu se pohvaliti tako velikim doprinosom, kakvo je za otkriće povijesti Bosne i Hercegovine imao rođenjem Esseker – Ćiro Truhelka. Ovaj je arheolog radio na nalazištima diljem te zemlje, osnovao je u Sarajevu Zemaljski muzej, te objavio niz znanstvenih djela. Od njega potječe i riječ „bosančica“ kao izraz za bosansku ćirilicu prisutnu na tamošnjim stećcima.

Poznati hrvatski arheolog Ćiro Truhelka rođen je u Osijeku 2. veljače 1865. godine. U gradu na Dravi pohađao je pučku školu, a nakon toga i gimnaziju, da bi se nakon toga uputio u Zagreb, na studij povijesti umjetnosti i arheologije. Obitelj Truhelka osim Ćire dala je još jednog velikog Essekera, odnosno – Essekerku. Njegova sestra Jagoda poznata je osječka spisateljica i pedagoginja. Ćiro je rođen u obitelji intelektualnih korijena – otac Vjenceslav bio je učitelj i uvelike je utjecao na razvoj i usmjeravanje karijera njegove djece.

Ćiro Truhelka najveći dio svojeg profesionalnog djelovanja vezao je uz Bosnu i Hercegovinu, odnosno arheološka nalazišta u toj, tada prilično neistraženoj riznici prapovijesnih nalazišta.

1886. godine Truhelka je u Sarajevu imenovan tajnikom tamošnjeg Muzejskog društva, te se na toj funkciji prihvatio pokretanja Zemaljskog muzeja u zemlji koja do tada nije posebno arheološki bila istraživana. Bosna i Hercegovina bila je do tada u svakom, pa i arheološkom pogledu, zapuštena zemlja. Truhelka je to odlučio promijeniti. U početku je istraživao prapovijesni kompleks na Debelom Brdu nedaleko Sarajeva. Već 1888. godine pokrenut je Zemaljski muzej.

Od 1888. do 1897. godine Truhelka je otkrivao važne lokalitete diljem Bosne i Hercegovine, a 1899. godine u Hercegovini, nedaleko Posušja otkrio je prapovijesnu kultnu arhitekturu, do tada nepoznatu u krajevima sjeverno od Grčke.
U to vrijeme Bosna i Hercegovina bile su dio Austro-Ugarske monarhije. 1891. godine Ćiro Truhelka priredio je veliku izložbu bosanskih nošnji, namijenjenu sudjelovanju na izložbi nošnji u Monarhiji. Truhelka je 1896. godine sudjelovao na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, gdje je paviljon Bosne i Hercegovine dobio najbolje ocjene. Posebnu pažnju u svojem bosansko-hercegovačkom arheološkom istraživačkom radu ovaj je Osječanin posvetio objavljivanju skupnih nalaza bakrenih i brončanih predmeta, te je u tom području dao značajan znanstveni doprinos.

Najveća arheološka iskapanja pod Truhelkinim nadzorom događala su se u Donjoj Dolini na Savi, nedaleko Bosanske Gradiške, a sva je istraživanja s tog područja odmah objavljivao. Sintezu tih djela objavio je već 1904. godine – tekst na njemačkom jeziku brojio je čak 152 stranice i sadržavao 108 ilustracija. Svoje brojne radove Truhelka je učestalo objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja, kojeg je i uređivao. Donja Dolina do danas je ostala najbogatije sojeničarsko nalazište na području Panonije i sjevernog dijela Balkanskog poluotoka. U petogodišnjem arheološkom radu na Donjoj Dolini Truhelka je otkrivao velike površine – čak 4.000 četvornih metara uz 5 do 9 metara debljine kulturnog sloja. Na obalama Save česti problem u iskapanjima bile su poplave, no Truhelka je nalaze uspio očuvati i pažljivo dokumentirati – izrađujući rekonstrukcije, tlocrte, ali i fotografirajući pronađene artefakte.

Uoči početka Prvog svjetskog rata, čiji je plamen iskrom zapaljen upravo u Sarajevu, Truhelka je bio ravnatelj Zemaljskog muzeja, koji je osnovan zahvaljujući njegovoj stručnosti i velikom angažmanu. I po pokretanju muzeja bio je zauzet izgradnjom novih muzejskih zgrada, no ipak nije zanemario znanstveni rad. Napisao je sintezu „Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prethistoričko“, čime je praktički i završilo njegovo djelovanje na području prapovijesne arheologije Bosne i Hercegovine.

Osim prapovijesti, Truhelku su zanimale i rane kršćanske zajednice s područja BiH, kao i srednjovjekovno razdoblje, te spomenici koje je ovo doba ostavilo u baštinu naroda Bosne i Hercegovine. Otkrivao je i javnosti prezentirao slavne bosanske stećke, koje je on sam radije nazivao starobosanskim spomenicima, odnosnon starobosanskim mramorima. Prema pojedinim izvorima, bosanskom obliku ćirilice, datiranom upravo u srednjevijekovno doba, upravo je Truhelka nadjenuo ime – bosančica. I na ovu je temu objavio niz radova.

Značajan Truhelkim istraživački opus povezan je s – numizmatikom. Objavljivao je znanstvene radove na temu starog novca pronađenog u njegovim brojnim istraživanjima. Između ostalog, objavio je skupni nalaz srebrnog dubrovačkog novca i novca bosanskih banova Kotromanića iz Vranjske kod Bileće (Stjepana I i Stjepana II). Ovaj je svestrani i aktivni znanstvenik djelovao i kao albanolog.

Osim povijesti, zanimala ga je i bosansko-hercegovačka aktualna politika. Borio se za ravnopravnost svih naroda prisutnih na području te zemlje – objavljivao je anonimne članke u “Hrvatskom dnevniku“ 1907. godine, te u brošuri „Hrvatska Bosna. Mi i 'oni tamo'“. Tražio je da se nitko izvana ne miješa u život tamošnjih naroda. Borio se i protiv radikalne agrarne reforme od 1911. do 1918. godine, te je upozoravao da bi se njome uništio srednji stalež. Već je tada naslučivao velikosrpske težnje, protiv kojih se suprotstavljao. Njegovo djelovanje kasnije mu je priskrbilo nadimak „apostola hrvatstva Bosne“. 1918. godine na ovim je prostorima prevladala jugoslavenska ideja, a Truhelkino političko djelovanje nove su vlasti dobro upamtile. Nastojao je biti lojalan novoj vlasti, no ipak je ukazivao na brojne postojeće probleme. Nakon prisilnog dopusta iz 1921. godine uslijedile su nove drastične akcije. 1922. godine, kao 57-godišnjaka, umirovili su ga prema ukazu kralja Aleksandra zbog njegovih političkih stavova u „vrijeme austrougarske okupacije“. Sam Truhelka smatrao je da ipak još može pridonijeti arheološkoj znanosti, pa se pdazvao pozivu da predaje arheologiju i povijes umjetnosti na tek osnovanom Filozofskom fakultetu u Skopju. U Makedoniji provodi pet godina, gdje piše brojne sveske o prapovijesnoj arheologiji Europe, Mediterana i Bliskog istoka, dok poseban naglasak stavlja na područje Balkana. Ti se rukom pisani radovi danas čuvaju u Državnom arhivu u Zagrebu.
Zbog nedostatka sredstava u Makedoniji se nije uspio baviti istraživačkim radom, te je napisao tek jednu studiju o grobnici iz starijeg željeznog doba u Vučjem dolu. Rad je rezultat zajedničkog obilaska sa studentima!

1931. godine i u Skopju je umirovljen, također zbog netipičnih i otvoreno hrvatskih stavova. U svibnju 1931. godine nastanjuje se na Griču, gdje mu od ranije živi sestra Jagoda. I ovdje je nastojao aktivno djelovati u znanstvenim krugovima, poglavito onim numizmatičkim. Od 1939. godine sve do smrti surađivao je sa slavnim sarajevskim kulturno-prosvjetnim društvom Napredak. Urednici Hrvatske enciklopedije zamolili su ga za suradnju 1941. godine, no on je bio već odviše narušena zdravlja. Preminuo je u Zagrebu 18. rujna 1942. godine.

CV

Ime:Ćiro Truhelka
Godina rođenja:2.II.1865.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:18.IX.1942.
Zagreb, Hrvatska
Područje:Znanost i obrazovanje

Ključne godine:


1865.Rođen u Osijeku
1886.dolazi u BiH
1888.osniva Zemaljski muzej u Sarajevu
1888. – 1897.velika iskapanja diljem BiH
1899. – 1904.iskapanja u Donjoj Dolini pored Save
1904.objavljuje zapise s iskapanja u Donjoj Dolini
1907.objavljuje u „Hrvatskom dnevniku“ članke o ravnopravnosti svih bosanskih naroda
1922.prisilno umirovljen; odlazi u Skopje kao profesor
1931.povratak u Zagreb
1942.umire u Zagrebu