Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Mijo Majer

Biografija

Mijo Majer

Govoriti o povijesti osječke kulture i umjetnosti, posebno u glazbenom dijelu, gotovo je nemoguće ukoliko se ne spomenu skladatelji i izvođači tamburaške glazbe. Slijedeći ideal velikog Paje Kolarića u gradu na Dravi stvarali su brojni tamburaški virtuozi. Jedan od njih bio je – Mijo Majer. Čovjek čije je djelovanje potaknulo razvoj tamburaške glazbe u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Tamburaški skladatelj i reformator, te izvođač tamburaške glazbe Mijo Majer rođen je u Osijeku 9. ožujka 1863. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu školu, te pohađao gimnaziju, u vrijeme kada je veliki Pajo Kolarić bio na izmaku svojeg života. U svojim gimnazijskim danima Majer je nastupao u tamburaškom zboru, na čijem je čelu bio učitelj glazbe i orguljaš Ivan Sladaček. Po završetku gimnazijskom obrazovanja Mijo Majer odlazi u Zagreb, gdje je studirao filozofiju, germanistiku i klasičnu filologiju. Školovanje je nastavio u Beču.

Gimnazijsko i sveučilišno školovanje Mije Majera bilo je praćeno i tamburaškom edukacijom – prve glazbene korake napravio je u Osijeku, a glazbeno znanje potom je proširivao u Zagrebu, kod profesora Antuna Strockla. Studirajući filozofiju u Beču, Majer je vrijeme iskoristio za dodatnu glazbenu izobrazbu. Završio je tečaj harmonije i kontrapunkta, koji je na bečkom sveučilištu vodio Anton Bruckner.
Glazbena znanja stečena u Zagrebu i Beču bila su temelj za reformu tamburaške glazbe, koju je Majer proveo u Hrvatskoj. Majer je bio i veliki poznavatelj narodne glazbe, a njegove su skladbe nastajale u narodnom duhu, te su na koncertima imale izvrsTan prijem.

Još za sveučilišnih dana u Zagrebu Majer je osnovao prvi tamburaški zbor sveučilišne omladine, te je započeo skladati koncertne skladbe za tambure. Sveučilišni zbor „Hrvatska lira“ koji je brojao dvanaest članova osnovan je tijekom akademske godine 1882./1883., a bio je dvostruko brojniji od osječkog orkestra Paje Kolarića, koji je imao veliki utjecaj na njegov rad. Slavni Pajo Kolarić mu je i prenio ljubav prema tamburici. Sveučilišni tamburaški orkestar bio je pravi početak razvoja tamburaške glazbe u Hrvatskoj.

Glazbena nadarenost i inovativnost „Hrvatske lire“ ubrzo se pročula, te je Majer sa zborom ubrzo krenuo na turneje po Hrvatskoj i Sloveniji. Nakon njihovih nastupa, koji su na mlade djelovali iznimno inspirativno, započelo je osnivanje niza učeničkih, građanskih i radničkih tamburaških zborova. 1883. godine turneja je Majera sa zborom odvela u Prag, za vrijeme svečanog otvorenja Praškog narodnog divadla, odnosno Praškog narodnog kazališta. Nastup na otočiću Žefinu, nedaleko kazališta, izazvao je veliko oduševljenje. Majer i „Hrvatska lira“ odmah su pozvani na nastupe u drugim češkim gradovima. Tamburica je izazvala nevjerojatno zanimanje među Česima, te i oni ubrzo počinju osnivati tamburaška društva i orkestre, često vezana uz sokolska društva.

Za tamburaški zbor „Hrvatska lira“ Majer je započeo pisati i niz skladbi. Prva tamburaška koračnica „Junak iz Like“, skladana na citate narodnih melodija, djelo je upravo Mije Majera. Ujedno je i autor prvog tamburaškog karišika „Hrvatsko prelo“. Ujedno je stvarao i skladbe za pjevački zbor i tambure – izdvajaju se „Podoknica“, „Noću“ i „Napitnica“, skladane za muški pjevački zbor i tambure. Skladatelj je i djela nazvanog „Hrvatska himna“, nastalog na temelju stihova Huge Badalića. Kasnije nastaju još dva tamburaška karišika – „Karišik hrvatskih napjeva“ i „Vijenac hrvatskih napjeva“. „Hrvatsko kolo“ također je Majerovo djelo. Sve ovo Majer je uspio realizirati za vrijeme zagrebačkih studijskih dana, prije nastavka sveučilišne izobrazbe u Beču.
Majer odlazi u Beč, a zbor preuzimaju Slavko Šrepel, Slaviša Katkić i Milutin pl. Farkaš. U austrijskoj prijestolnici Majer je bio član Hrvatskog akademskog društva Zvonimir.

Njegova reforma tamburaške glazbe neprevedno je nazvana 'Farkaševom', odnosno 'Farkaševskom', mada je upravo Mijo Majer bio osnivač „Hrvatske lire“, čije je djelovanje potaknulo nastanak niza orkestara i zborova u zemlji i inozemstvu. Razloge za ovu povijesnu neistinu možda možemo potražiti u činjenici da Majer nije mnogo skladao za tamburicu.
Po okončanju bečkih studija, Majer se vraća u Zagreb, gdje dolazi na mjeto gimnazijskog orguljaša. Bio je i član pjevačkog društva „Kolo“, član „Hrvatskog glazbenog zavoda“ i zborovođa tamburaškog orkestra „Merkur“. Ujedno je Majer bio i pripadnik ondašnjeg orkestra Hrvatskog Sokola, kojeg je vodio sveučilišni profesor i skladatelj Vjekoslav Klaić. Nekoliko godina Majer je bio i glazbeni izvjestitelj „Narodnih novina“.

Mijo Majer preminuo je u Zagrebu 21. ožujka 1915. godine, a njegova djela i danas se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu, posebno u vrijeme Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe.

CV

Ime:Mijo Majer
Godina rođenja:9.III.1863.
Osijek, Hrvatska
Godina smrti:21.III.1915.
Zagreb, Hrvatska
Područje:Kultura i umjetnost