Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Ivica Fekete

Biografija

Ivica Fekete

Nekako u ovo vrijeme, u travnju 2009. godine, u organizaciji Osječko-baranjske županije održana je javna tribina "Osijek i najznačajniji gradonačelnici". Iz dvijestoljetne povijesti Osijeka kao slobodnog kraljevskog grada, tom se prilikom moglo čuti kako među one osječke gradonačelnike koje svakako valja upamtiti, spadaju Konstantin Graff koji je Osijek vodio u vrijeme Austro-Ugarske, Vjekoslav Hengl iz doba Kraljevine Jugoslavije, te Jozo Petović i Ivica Feketa iz vremena socijalizma. Sudjelujući u radu spomenute javne tribine o najznačajnijim osječkim gradonačelnicima, ugledni osječki i hrvatski političar Ivica Vrkić, svoga je imenjaka nazvao "osjekologom". I, time je doista o Ivici Feketeu rekao puno toga.

Ivica Fekete rođen je 19. studenog 1927. godine u Orahovici u željezničarskoj obitelji. Upravo ta okolnost predodredila je i njegovo prvo radno mjesto, te se nakon završene osnovne škole i prve razine srednjoškolskog obrazovanja, zaposlio upravo na željenici i to kao vježbenik nadzornika pruge. Ubrzo se odlučuje za nastavak školovanja te završava Učiteljsku školu u Osijeku. Posao učitelja 1953. godine dobiva u osnovnoj školi u Čepinu, gdje kasnije postaje i ravnatelj. Na tom poslu ostaje do 1964. godine. Kao i mnogi ambiciozni mladi ljudi toga vremena, uz posao je i studirao, a potom i diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. Politički kadrovici toga vremena u njemu prepoznaju mladu, obrazovanu i komunikativnu osobu koja oko sebe zna okupljati dobar tim bez ikakvih predrasuda. Temeljeni kriterij bio je stručnost i odgovornost u izvršavanju preuzetih obveza. Nakon diplomiranja, 1964. godine Ivica Feketa je izabran za tajnika općinske organizacije Socijalističkog saveza, organizacije koja je okupljala najšire slojeve stanovništva. Bila mu je to sjajna prilika da detaljno upozna probleme stanovnika osječkih prigradskih naselja kao i sela općine Osijek. Godine 1969. izabran je za odbornika Skupštine općine, a novoizabrani predsjednik Skupštine općine Osijek Jozo Petović, ugledni ekonomist i dotadašnji generalni direktor Saponije, današnjim rječnikom – vrsni menadžer, predlaže ga za svoga potpredsjednika.

Petović je pet godina bio predsjednik općine, a Fekete ga nasljeđuje 1974. godine, i dva puna mandata ostaje predsjednik Općine Osijek sve do 1982. godine. Nakon toga, dva je puta biran za saborskog zastupnika, gdje najprije vodi odbore za vanjsku politiku i međunacionalne odnose, te potom postaje i potpredsjednikom Sabora. U mirovinu odlazi 1990. godine nakon pune 44 godine radnog staža.

Ivica Fekete i danas živi u Osijeku sa svojom obitelji, a s balkona svoga stana posmatra Dravu, koja ni za rekordnih vodostaja do sada, nikada nakon 1965. godine nije ugrozila sam grad. A, upravo tom činjenicom počinjemo objašnjavati zašto se razdoblje "gradonačelnikovanja" Joze Petovića i Ivice Feketea, smatra "zlatnim razdobljem razvoja Osijeka".

A, što je to sve izgrađeno ili osnovano u Osijeku i tadašnjoj općini: nakon velike poplave koja je pogodila Osijek i okolicu 1965. godine: grad u suradnji s državnim institucijama pokreće veliki projekt izgradnje obaloutvrda s obje strane rijeke Drave. Kad je već napravljena obaloutvrda, logično se nametnula izgradnja velike gradske šetnice – danas popularne osječke promenade. Izgradnjom obaloutvrde srušena je do tada popularna Garnika, gradsko kupalište kod Tvrđe, te je ostvaren projekt izgradnje velikog rekreacijskog centra na lijevoj obali Drave – Copacabana. U to su vrijeme, pokrenuti ili izgrađeni objekti sportske dvorane na Zrinjevcu, stadion u Gradskom vrtu i strelište na Pampasu. Temeljito je obnovljena zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, izgrađen je pješački most, aerodrom Klisa, a umjesto dravske vode, Osječani su dobili vodu iz novih podzemnih vodocrpilišta, započela je izgradnja velikog gradskog kolektora, južne obilaznice, prvog gradskog podvožnjaka na današnjoj Trpimirovoj ulici, modernizirane su glavne gradske prometnice – Vukovarska ulica, Europska avenija, Hrvatske republike, Strossmayerova, obnovljen je središnji gradski trg i izgrađen pothodnik. Završena je izgradnja Blok centra i započela izgradanja najvećeg gradskog stambenog naselja – Sjenjak. Godišnje se gradilo oko tisuću stanova, a grad i općinska naselja su dobila 20 novih osnovnih škola, potpuno novu mrežu dječjih vrtića, te domova zdravlja, ambulanti i ljekarni. Iz grada sele industrijski pogoni Pivovare, tekstilne tvornice Mara, Nivete i djelomično Saponije i OLT-a. Na njihovim mjestima niču novi stambeni blokovi poput današnjeg Vijenca Murse ili hotela Osijek. Započelo je preseljenje luke Tranzit na lokaciju Nemetin. Grad Osijek prvi u bivšoj državi dogovora iseljenje vojarni iz grada, a ovaj posao započinje odlaskom vojske iz Tvrđe. Istovremeno započinje veliki posao obnove povijesne gradske jezgre, a prvenstveno kompletna obnove Tvrđe pod zemljom, odnosno izgradnja cjelovite komunalne infrastrukture. Kruna ovog zlatnog razdoblja razvoja Osijeka svakako je osnivanje Sveučilišta u Osijeku 1975. godine.

Sudeći prema ostvarenom u Osijeku tih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, to je razdoblje s pravom nazivano zlatnim. Uz dobru organiziranost gradske, odnosno općinske uprave, pretpostavka za takve rezultate je i ljubav prema gradu i povjerenje građana u vlast. Iako je čelnu funkciju u gradu obavljao u vrijeme socijalizma, Ivica Fekete u vođenju gradske politike prednost je davao problemima grada i njegovih građana, a ne ideološkim obrascima.

U prilog tome, govori i činjenica da je u razdoblju od 12 godina, čak tri puta izglasan općinski i niz mjesnih samodoprinosa na temelju čega su građani izdvajali 1,5 posto od dohotka za izgradnju niza objekata komunalne infrastrukture. Fascinantno zvuči podatak da je izlaznost građana na referendume za izglasavanje samodoprinosa dostizala i 84 posto, a za raspisivanje samodoprinosa glasalo je preko 70 posto građana.

Nakon podvučene crte svega što je napravljeno i pokrenuto u tom razdoblju kao dugoročni projekti, doista ne treba čuditi procjena organizatora nedavnog skupa o najznačajnijim osječkim gradonačelnicima da među nekolicu takvih, svakako treba uvrstiti Ivicu Feketea. Ili, kako je to slikovito objasnio Ivica Vrkić – Fekete već dugo nije gradonačelnik, ali definitivno je – osjekolog.

CV

Ime:Ivica Fekete
Godina rođenja:19.XI.1927.
Orahovica
Područje:Essekeri bez portfelja

Ključne godine:


1927. rođen u Orahovici
1949doseljava u Osijek
1953. završava Učiteljsku školu
1954. zapošljava se u osnovnoj školi u Čepinu
1964. diplomira na Fakultetu političkih znanosti
1969.izabran je za potpredsjednika Skupštine općine Osijek
1974. prvi mandat predsjednika Skupštine općine Osijek
1978. drugi mandat predsjednika Skupštine općine Osijek
1982. izabran za saborskog zastupnika
1990.odlazi u mirovinu