Krunoslav Slabinac KićoAntun Nikolić - TucaPetar SmajićIvica FeketeZlatko Burić
Pavle BlažekJan UrbanSigmund RombergMijo MajerIsidor Kršnjavi
Vladimir HafnerHugo BorenićJosip HammStjepan IvšićIvan Martin Divald

Krunoslav Slabinac Kićo

Biografija

Krunoslav Slabinac Kićo

Rođen je u Osijeku, 28. ožujka 1944. godine, gdje je započeo bogatu estradnu karijeru prometnuvši se, tijekom 50-godišnjeg bavljenja glazbom, u jedno od najvažnijih imena osječke glazbene povijesti.

Krunoslav Kićo Slabinac je, još kao dječak, osjetio zov scene zaigravši u nekadašnjem Dječjem kazalištu Radost, no vrlo brzo shvatio je da je predodređen za glazbenika. Mladić iz Reisnerove sam je napravio prvu gitaru i počeo oponašati tada vrhunske zvijezde svjetskog rocka, osnovao je svoj u to doba popularni VIS, prvo s imenom Tornado, pa Kon Tiki i potom – Dinamiti. Neponovljiva ostaje postava Dinamita zajedno s Antunom Nikolićem-Tucom (solo gitara), Albertom Krasnićem-Bertom (bas), Ratkom Divjakom-Raletom (bubjevi) i Vladimirom Lazićem-Lazom (orgulje), koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća nadaleko prerasla lokalne okvire. Frontmen Slabinac već u to vrijeme dao je naslutiti i kakav skladateljski dar nosi u sebi napisavši legendarnu «Plavušu». Podrum nekadašnjeg Radničkog doma svakog je vikenda bio krcat, a Dinamiti su uskoro stekli i status jednog od najboljih vokalno-instrumentalnih sastava na prorstoru bivše države. Pobjeđivali su na veoma popularnim gitarijadama, u Beogradu i Zagrebu, a međunarodnu slavu stekli su nastupajući u Njemačkoj, gdje su uglavnom izvodili hitove Rolling Stonesa, Kinksa i drugih…Vrijeme pravih Dinamita okončano je odlaskom Krunoslava Slabinca (i Antuna Nikolića) na odsluženje vojnog roka, a poslije toga Kićo se odlučio za stvaranje solističke karijere odlaskom u Zagreb.

Sjajne Kićine vokalne mogućnosti eksponirane su u izvedbama brojnih hitova, slijedile su pobjede na tada popularnim festivalima (Koraćeva «Više nećeš biti moja» u Opatiji i i Runjićev «Cvijet čežnje» u Splitu) , nastup u irskom Dublinu na Euroviziji 1971. (14. mjesto sa skladbom «Tvoj dječak je tužan»), a vrhunac njegova skladanja zabavnih melodija, svakako, nakon Plavuše je evergreen Zbog jedne divne crne žene.

Odlazak na turneju u SAD sredinom sedamdesetih godina označio je i preokret u Slabinčevoj karijeri, jer se iznimno popularni roker vratio korijenima i posvetio – slavonskoj narodnoj glazbi. Još kao dječak svirao je tamburicu, pa je u«Slavonskim bećarima», koje osniva zajedno s Tucom Nikolićem, samo obnovio svoju prvu glazbenu ljubav. Ipak, i nakon toga Kićo je surađivao s velemajstorima naše zabavne glazbe kao što su Đorđe Novković, Zdenko Runjić, Mario Mihaljević, Arsen Dedić, Maja Perfiljeva, Drago Britvić…

Krunoslav Slabinac iskazivao je svoje hrvatsko porijeklo i u vrijeme kad to baš nije bilo «preporučljivo». Njegov LP s Božićnim pjesmama tiskan je još 1984…Odlazeći na turneje, u Australiju, SAD i Kanadu, u slavonskoj narodnoj nošnji s crveno-bijelo-plavim pleterom oko pojasa, pronosio je sedamdesetih i osamdesetih godina ideju o nužnosti osamostaljenja Hrvatske. Kad je to i dočekao, aktivno se uključio u politiku i postao zastupnik hrvatskog Sabora. Ukratko, Krunoslav Kićo Slabinac spada u najuži krug onih osoba, koje su svojim dugogodišnjim radom pridonijele promociji grada u kojem je rođen, jer gdje god se pojavio, na samo njemu svojstven način, uz obvezne esekerske dosjetke, ponosno je isticao ime Osijeka, njegovih ulica, trgova, Drave…, njegovih ponosnih ljudi. Uostalom, mjesto za održavanje jubilarnog koncerta, u povodu 50. obljetnice na estradi, Slabinac je, dakako, odabrao grad koji neizmjerno voli.

Osim spomenutih kantautorskih hitova, posvećenih svim lijepim ženama (plavušama i crnokosima!) estradni opus Krunoslava Kiće Slabinca oplemenilo je niz trajno zelenih pjesama koje će se uvijek pamtiti i rado slušati u programu radijskih postaja. «Tri slatke riječi», «Vjenčanja neće biti», Čija si», «Idi», «U dugim noćima», «Više nećeš biti moja», «Da li znaš», «Da sam tvoje riječi slušao majko», «Dalmatinska elegija», «Dan koji se pamti», «Nemoj biti sretna», «Pokloni mi jedan dan», «Poljubi me za sretan put», «Taj dan», «Tužna je Anuška», «Zbog tvoje ljubavi»…i mnoge mnoge druge nezaboravne melodije proslavio je, najčešće koristeći nesvakidašnji raspon svoga glasa, a unoseći u svaku interpretaciju klasično prepoznatljivu osječku emotivnost, jedinstveni osječki glazbenik Kićo Slabinac. U novija ostvarenja ubraja se njegova pjesma «Otiš'o je s mirisima jutra» (u suradnji s pjesnikom Željkom Krznarićem), koja je, zbog iznimne dirljivosti, postala nezaobilazna na nizu posljednjih oproštaja od naših najdražih na vječnim počivalištima širom Hrvatske. Golem dio Kićina sveukupna opusa, dakako, pripada slavonskoj narodnoj pjesmi, koju ne samo što je izvodio nego i autorski potpisivao, pa su se, baš zahvaljujući njemu, među izvornim narodnim pjesmama našli i brojni novi autorski radovi tog nadasve svestranogglazbenika.

U trenutku pisanja ovog teksta, iza Slabinca je snimljenih više od 500 pjesama, oko 25 LP ploča i CD-a i 50-ak tzv. «singlica» … Bogata i svestrana glazbena karijera okrunjena je u prosincu 2010. godine, kada je u povodu obilježavanja Dana grada Osijeka, Krunoslavu Kići Slabincu dodijeljeno priznanje Grb grada Osijeka za životno djelo.

Slabinac danas živi u Zagrebu, otac je dvojice sinova, a u njegovom Osijeku i danas djeluje KOKS (sada Klub Osječanina Kiće Slabinca), osnovan pod imenom Klub obožavatelja Kiće Slabinca njegujući neporecivu Kićinu vezu s rodnim gradom.

CV

Ime:Krunoslav Slabinac Kićo
Godina rođenja:28.III.1944.
Osijek
Područje:Zabava

Ključne godine:


1944.rođen u Osijeku
1961.osniva VIS Dinamiti
1969.prvi nastup na splitskom festivalu
1971.zastupa Jugoslaviju na Eurosongu u Irskoj
1971.odlazi na prvu turneju u SAD
1997.-2001.saborski zastupnik HDZ-a
2006.Zlatna kolekcija u izdanju Croatia Recordsa
2010.Nagrada za životno grada osijeka