Kišpatić Mijo 

„....izlaze decenijama njegova djela, raširila se po cijelom svijetu, svi ih čitaju. A nitko se ne obazire na njihova autora. Mijo Kišpatić kao da je pseudonim! Padala su odlikovanja, a njega se nitko nije sjetio. Nitko ga se nije sjetio, jer je on tako htio....“

Ime: Mijo Kišpatić
Godina rođenja: 22.IX.1851. Osijek, Hrvatska
Godina smrti: 17.V.1926. Zagreb, Hrvatska
Područje: Znanost i obrazovanje

Biografija

Ovako skromnog i samozatajnog pamti hrvatska akademska zajednica Miju Kišpatića - poznatog hrvatskog mineraloga, istraživača, sveučilišnog profesora, člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i prvog hrvatskog doktora iz područja prirodnih znanosti.
Mijo Kišpatić rođen je 22. rujna 1851, u Osijeku. U svom je gradu završio osnovnu i srednju školu, a zatim u Beču studij prirodopisa, matematike i fizike. U 22. godini vraća se u svoj Osijek i počinje raditi kao mladi učitelj, kasnije profesor u osječkoj realnoj gimnaziji.
Na tadašnjem zagrebačkom Sveučilištu Franje Josipa I, Kišpatić je 07. svibnja 1881. obranio prirodoslovni doktorat i tako kao prvi stekao zvanje doktora prirodnih znanosti u Hrvatskoj. Kišpatićeva disertacija, rađena pod mentorstvom slavonog geologa Tschermaka, smatra se u svijetu pionirskim djelom literature o znanstvenoj klasifikaciji stjena na osnovi kemijskog proučavanja.
Dvije godine poslije izabran je Kišpatić za dopisnog člana JAZU, a 1893. postaje njezin redovan član. Slijedeće godine imenovan je ravnateljem Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja. U svojem radu u Mineraloško geološkom muzeju surađivao je s Dragutinom Gorjanovićem – Krambergerom, istraživačem nalazišta Krapinskog pračovjeka te s Gjurom Pilarom vodećim hrvatskim geologom tog vremena, također bivšim osječkim profesorom.
Kišpatić je uveo i novi način pribavljanja uzoraka minerala te na taj način osigurao više stotina znanstveno izuzetno važnih uzoraka s najpoznatijih svjetskih nalazišta. Također je sam, tijekom svojih terenskih istraživanja, sakupio i obradio bogatu mineralošku i petrografsku građu. Ovi znanstveno obrađeni uzorci predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, što ih čini višestruko vrijednima.
Kišpatić je 1872. u vrijeme jedne od najžešćih erupcija, posjetio Vezuv. O tome je kasnije objavio vrlo živopisan putopis. Tako se svrstao među najznačajnije popularizatore znanosti svog vremena. Naslovi njegovih knjiga kao Slike iz rudarstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, kao i udžbenik iz mineralogije i seizmografije govore kako se Kišpatić uspješno bavio ne samo geologijom već i zoologijom, botanikom, pa čak i društvenim znanostima kao što je arheologija.
Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatić je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Umro je 1926 u Zagrebu.

Galerija slika

Poveznice

Mobirise

Ivica Čandrlić

25.IX.1930. - 28.III.1993.

Mobirise

Matija Petar Katančić

12.VIII.1750. - 24.V.1825.

Mobirise

Stjepan Ivšić

13.VIII.1884. - 14.II.1962.

Mobirise

Leopold Lavoslav Ružička

13.IX.1887. - 26.IX.1976.

Mobirise

Ćiro Truhelka

2.II.1865. - 18.IX.1942.

© 2017 Ypsilon d.o.o. - sva prava pridržana